PO MJESEČINI, KRAJ ŠIMŠIRA
Po mjesečini kraj šimšira,
Tu mi se šeće mlad đidija.
U ruci mu tamburica sedefli,
Sitno kuca, jasno pjeva, čuješ li?
Ajko, zove me, of aman,
Da mu dođem na divan!
Ajkuno moja, plav zumbule,
Za oči tvoje srce izgorje!
Reci meni, Ajko mila, voliš me,
Da mi srce od sevdaha ne vehne!
Ajko, dođi mi, of aman,
Da ne čeznem uzaman!
A u jeseni, o jeseni,
Ajkuno moja bježi meni!
Da ti ljubim lice bijelo, rumeno,
Pa da moje srce bude veselo!
Ajko, dođi mi, of aman,
Da ne bude uzaman!
Pjesmu tumačile Nada Mamula i Zehra Deović. Fonografski zapisi u arhivama Radio Sarajeva, Radio Beograda i Radio Novog Sada.
RASLA JE RUŽA DO BIJELA DVORA
Rasla je ruža do bijela dvora,
Do bijela dvora mladog Omera.
Tu je mlad Omer konja potkivao,
S pendžera njega draga gledala.
S pendžera njega milo gledala,
Iz sveg se glasa na njeg' smijala,
Njoj mi govori dilber-Omere:
"S pendžera idi, lijepa djevojko!
Ukovah konja na te gledajući,
Gledajuć' tvoje garavo!"
"To sam i htjela, moja gledanje,
da ga ukuješ, da ne putuješ!"
Fonografski zapis u interpretaciji Ljubice Berak se nalazi u arhivi Radio Sarajeva. Snimak uz pratnju Tamburaškog orkestra Radio Sarajeva nastao 1991. godine. Pjesmu je porijeklom iz Sandžaka.
DA SAM BOG D'O DJEVOJKA NA NAMU
Da sam Bog d'o djevojka na namu,
da ja pođem, gornjačkom imamu.
Jal' imamu, jali mujezinu,
jal' muhtaru Abaz-efendiji.
Mujezina uhvatila zima,
a imama zaboljela glava,
a muhtara ubila munara.
Fonografski zapis u interpretaciji Ljubice Berak se nalazi u arhivi Radio Sarajeva.
S OVU I S ONU STRANU VRBASA
S ovu i s onu stranu Vrbasa,
S ovu smilje, a s onu bosilje,
Pa se smilje smije na bosilje,
Baš k’o momak na mlado djevojče!
Izvor: Stojan Rubić: Narodne pjesme (Duvno u Bosni). Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena. Knjiga 18. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1923.
ŽITO ŽELA SARAJKA DJEVOJKA
Žito žela Sarajka djevojka,
Desnom rukom i srebrnim srpom,
Žito žela Banja Luku klela:
“Banja Luko, Bog te poravnio,
u tebika moj robuje dragi,
on robuje, a za mnom boluje!
Izvor: Abdul Hak: Muslimanske sevdahlinke. Momačke i djevojačke pjesme iz Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1914., str. 118. Fonografski zapis u arhivi Instituta sevdaha, Fondacija Omera Pobrića. Snimak načinjen u sklopu projekta «Banjalučki sevdah u vremenu», 2004.
PODAJ MENE U SARAJ'VO MAJKO
Podaj mene u Saraj'vo majko,
U Saraj'vu lijep adet kažu,
A još ljepše što nose Sarajke:
Stambol-šame, dimije ševale!
Biser-pafte i zlatne đerdane,
Fermenčiće i čekvene zlatne,
Na fesiće okićene grane,
A u kose zlatne čiftijane!
Aman, aman, kad će petak doći,
Kad će dragi ispred dvora proći,
Da mu vidim nove terzijane,
Na prsima čamparete sjajne!
Kada zvekne da mi srce jekne,
Kada čukne, da mi srce pukne!
Izvor: Rukopisni arhiv dr. Semira Vranića. Fonografski zapis u interpretaciji Ljubice Berak se nalazi u arhivi Radio Sarajeva. Snimak uz pratnju Tamburaškog orkestra Radio Sarajeva nastao 1991. godine. Tekstualnu varijantu pjesmu objavio Abdul Hak 1914. godine u zbirci «Muslimanske sevdahlinke. Momačke i djevojačke pjesme iz Bosne i Hercegovine».
DVIJE SU SE VODE ZAVADILE
Dvije su se vode zavadile,
Ćehotina i zelena Drina.
Ćehotina Drini govorila:
"Drino vodo, što si se pon'jela,
Zar đe valjaš drvlje i kamenje?
Pričekaj me i sutra do podne,
Dok ja dođem mutna i krvava,
I pronesem Ireiza dvore,
I u njima lijepu djevojku!
Izvor: Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini. Naše starine, knj. IV. Sarajevo, 1957., str. 50. Pjesmom je anonimni pjesnik opjevao potop Foče koji se desio u proljeće 1731. godine. Kako navodi Bejtić, tekst ove pjesme se nalazio u jednom turskom rukopisu koji je bio vlasništvo džematskog imama u Bosanskoj Dubici Muhameda Hilmije Čengića. Nešto modificiranu varijantu ove pjesme sredinom šezdesetih godina XX stoljeća tumačila Zehra Deović.
MENE MLADU KRIVO POTVORILI
Mene mladu krivo potvorili,
Da ja imam do devet ašika.
Nemam borme neg' tri Krajišnika:
L'jepog Salku – rušpu na fesiću,
L'jepog Ibru – u njedrima svilu,
L'jepog Mehu – sahat na srdašcu!
Sahat kuca, Salki srce puca,
Sahat zveči, Ibri srce ječi!
Izvor: Nasko Frndić. Narodni humor i mudrost Muslimana: Iz narodnog blaga Muslimana Bosne i Hercegovine. «Stvarnost», Zagreb, 1972., str. 182.
VJETROVI SE RAZVIJAŠE...
Vjetrovi se razvijaše, ne razviše se,
Dvoje mladih gledaše se, ne uzeše se!
S koga li je, kako li je, da nam ga nije!
Ako li je s mile majke, ne bilo nam je!
Ako li je s mila brata, cara služio!
Ako li je s tebe, dragi, i kajaćeš se!
Ti ćeš doći pod moj prozor, pa ćeš plakati,
A ja ću se sa prozora tebi smijati:
«Hajd' otale, hajd' otale, jedan đavole!»
Izvor: Ljuba Simić: Narodne pesme stanovništva jednog dela Bosanske Posavine. Glasnik Zemaljskog muzeja, Etnologija, Nova serija, 20-21, Sarajevo, 1966., str. 183.
SUNCE SJAŠE, KIŠA ROMINJAŠE
Sunce sjaše, kiša rominjaše,
Gondže Meho divojku vođaše.
Boga moli gondže momče mlado:
«Daj mi, Bože, vihra sa planine,
jugovine sa Hercegovine,
da uzdigne dragoj puli-duvak!
Da ja vidim šta ja dvoru vodim,
Imam li šta majci dovoditi!»
Bog mu dade vihra sa planine,
Jugovine sa Hercegovine,
Diže mladoj puli-duvak s glave,
Sinu lice kano žarko sunce,
A sve svate groznica pofata,
Gondže Meho s konja svoga pade!
Sjaha s konja gizdava divojka:
«Ustaj Meho, ustani mi dušo!
Kad ti dojdem bilom dvoru tvome,
Otpnem peču, odgrnem feredžu,
Pa pošećem po bijelu dvoru,
Šećer-kahvu majci ti dodajem,
Što li ćeš, dušo, tek onda činiti!?»
Izvor: Nikola Andrić: Hrvatske narodne pjesme. Knjiga deseta. Ženske pjesme. Svezak šesti: Haremske pričalice i bunjevačke groktalice. Matica hrvatska, Zagreb, 1942., str. 12-13. Pjesmu je zabilježio Antun Hangi u «Turskoj Hrvatskoj».
SJAJ MJESEČE DO ZORE
Sjaj mjeseče do zore, ne zalazi rano je!
Ne zalazi rano je, ne zadaj mi jadove!
Sinoć sam se ženio i djevojku ljubio!
Sinoć bješe djevojka, uranila nevjesta!
Uranila nevjesta, hladne vode donijela.
Hladne vode donijela, gorke suze ronila!
Pitala je zaova: «Šta je tebi, nevjesta?
«Je l' ti žao za roda il' za prvog sevdaha?»
«Nije meni za roda već za prvog sevdaha!»
Izvor: Rukopisni arhiv dr. Semira Vranića. Pjesma je porijeklom iz Sandžaka. Pjesmu tumačio rahmetli Mustafa Ezić (umro tokom rata u Beogradu). Pjesma se nalazi na njegovom albumu sevdalinki objavljenom 1974. godine. Sličnu varijantu tumačio doajen sevdalinke Hamdija Šahinpašić (1914-2003) te Mehmed Jusić (fonografski zapis u arhivi Radio Sarajeva).
ŽENI MAJKA NA SILU OMERA
Ženi majka na silu Omera,
Na silu mu djevojku dovela.
Neće Omer u halvat djevojci,
Neće Omer u gerdek djevojci,
Već uzima sedefli tamburu,
Sitno kuca, glasno popijeva:
«Đe si Zlato, ti mi živa bila?
Misliš, Zlato, da ljubim djevojku,
Ne ljubim je, ti mi živa bila,
Tebe ljubim, suđena mi bila!»
Izvor: Milorad Kenjalović: Vlado S. Milošević: etnomuzikolog. Akademija umjetnosti, Banja Luka, 2001. Pjesmu zabilježio Vlado Milošević od vrsne banjalučke interpretatorke sevdalinki Raseme Katane 1981. godine.
JE LI HLIVNO DI JE DOSAD BILO
Je li Hlivno di je dosad bilo,
Je l' mejhana kraj gradskije' vrata,
Sastaju l' se age i begovi,
Piju l' piće, razgovaraju li se,
Služi li ih krčmarica Mara?
Igraju l' se ati Atlagića,
I paripi Firdus-kapetana?
Izvor: Hajrudin Ćurić: Firdusi u narodnim pjesmama. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor. Knjiga 26, sveska 1-2, Beograd, 1960., str. 92. Pjesma je izvorno štampana u listu «Osvit», br. 67, Sarajevo, 1943.
HADŽINA FATA...
Hadžina Fato, iziđi na vrata,
I ponesi bijelo lice da ga vidim ja!
Što bi bolji bio kad bi ga vidio!
U planini grudu snijega, jesi l' vidio?
E, takvo je moje lice, more đidijo!
Hadžina Fato, iziđi na vrata,
I ponesi crne oči da ih vidim ja!
Što bi bolji bio kad bi ih vidio?
O ponoći tavnu noćcu jesi l' vidio?
E, takve su moje oči, more đidijo!
Hadžina Fato, iziđi na vrata,
I ponesi ruse kose, da ih vidim ja!
Što bi bolji bio kad bi ih vidio?
U trgovca turu svile, jesi l' vidio?
E, takva je moja kosa, more đidijo!
Hadžina Fato, iziđi na vrata,
I ponesi bijele ruke da ih vidim ja!
Što bi bolji bio kad bi ih vidio?
U dućanu ham-pamuka, jesi l' vidio?
E, takve su moje ruke, more đidijo!
Hadžina Fato, iziđi na vrata,
I ponesi bijele grudi da ih vidim ja!
Što bi bolji bio kad bi ih vidio?
U planini dva goluba, jesi l' vidio?
E, takve su moje grudi, more đidijo!
Izvor: Jelena Skerlić-Ćorović: Jedna persiska pesma i jedna bosanska sevdalinka. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor. Knjiga 18, Beograd, 1938., str. 582-583.
No comments:
Post a Comment